OKOLICA

Okolicu Donje Klade čine Jadranski otoci, mjestašca poput Klade, te raznorazne uvale i fjordovi. Otoci oko Klade su:

  1. RAB

  2. GOLI OTOK

  3. PRVIĆ

  4. SV. GRGUR

Najpoznatiji fjord u ovom kraju je Zavratnica koja se nalazi na oko 7 NM J od Klade iza mjesta Jablanac koje je trajektno pristanište za otok Rab. U Zavratnici se nalazi potopljeni brod koji se može razgledati iz plovila i iz mora.

Za ljubitelje planinarenja, planinarski put iz Gornje Klade vodi sve do vrha Zavižan koji se nalazi u Nacionalnom Parku Sjeverni Velebit. U Jablancu postoji planinarski dom koji je smješten na najnižoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj (20 m). Od njega put vodi preko Štirovače do planinarskog doma na Alanu.

 

  1. OTOK RAB

Otok Rab udaljen od Klade 5 NM ZJZ. Predivna rajska plaža u mjestu San Marino na Rabu ispuniti će sva vaša očekivanja. Plaža je muljevita, a u krugu od 1 km od obale može se šetati bez da se umoči cijelo tijelo. Na plaži je običaj odigrati picigin. Rajska plaža je posebno zanimljiva za starije osobe, obitelji s djecom i slabije kupače, ali i za one mlađe, željne sporta i zabave. U špici sezone pronaći slobodno mjesto za sunčanje na ovoj plaži pravi je zgoditak, jer se osim loparskih ovdje kupa i više od 50% svih rapskih turista.

 

  1. GOLI OTOK

Smješten je između sjeveroistočnog dijela otoka Raba i kopnene obale u sjevernom dijelu Velebitskog kanala, zapadno od njega je otok Sv. Grgur i sjevernije otok Prvić. Goli otok udaljen od Klade 2 NM Z. Uz jugozapadnu obalu otoka se nalazi ruševno i napušteno naselje Maslinje. Površina otoka iznosi 4,7 km².

Jugozapadne obale Gologa su niske i pristupačne s uvalama Senjska i Tatinja, pa su prikladne za kupanje. Sjeverne i istočne obale otoka su visoke, strme i klisuraste, a pod istočnom obalom su strma klisurasta dna s najvećim dubinama do -103 m. Najzapadniji je stjenoviti rt Sajalo, a najjužniji je niski rt Blažna i uz njega otoćić Mali Goli s velikim naseljem galeba. Na sjeveroistoku, nad visokim klisurastim rtom Markonj je najviši otočni vrh Glava, 223 m.

Najveći dio tog otoka su goli kameniti obronci s oskudnom travom, a samo duž zapadne obale su zapušteni parkovi borova i kineskog pitospora, koje su na tom golom kršu prisilno sadili bivši logoraši. Goli otok je uglavnom neplodan i danas nema stalnih stanovnika, osim stada ovaca.

Sve do Prvog svjetskog rata na Golom otoku nije bilo naselja, kada je Austro-Ugarska tu napravila logor za ruske zarobljenike s istočnog bojišta. Poslije drugog svjetskog rata Socijalistička Jugoslavija pretvorila je 1949. Goli otok u strogi zatvor (robiju), gdje isključivo bili zatvarani politički zatvorenici. Ovaj zatvor je bio u rukama federalne vlade sve do 1956., kada prelazi u nadležnost SR Hrvatske. Dok je bio u nadležnosti SR Hrvatske, u zatvor na Golom otoku su uglavnom smještani politički zatvorenici, no poslije su bile zatvarane osobe koje su počinile kriminalna djela (krađe, ubojstva...), a ponekad su bili zatvarani i maloljetni delikventi.

Zatvorenici su bili prisiljeni na teški fizički rad u kamenolomu i rudnicima boksita, bez obzira na vremenske prilike: ljeti pri visokim temperaturama kao i zimi na hladnoj buri. Zatvorenici su bili redovito premlaćivani i maltretirani od čuvara.

Zatvor je prestao s radom 1988., a godinu poslije 1989., je potpuno napušten i danas je većim dijelom u ruševinama.

Goli otok je danas posjećivan od turista, te ribara i pastira s otoka Raba koji tu preko ljeta dovezu ovce na ispašu.

   

 

         

 

 

  1. OTOK PRVIĆ

Otok Prvić udaljen od Klade 4 NM ZSZ. Otok je nenaseljen, a pastiri iz obližnjih mjesta i otoka odvoze životinje na ispašu.

 

  1. OTOK SV. GRGUR

Otok Sv. Grgur udaljen od Klade 7 NM Z, a najbliže naselje mu je luka Lopar na Rabu. 1 km južno od Sv.Grgura je otok Rab, a 3 km jugoistočno je Goli otok i 4 km na sjeveroistoku otok Prvić. Otok je poznat po smokvama koje rastu u ljeto. Površina mu je 7 km2, najsjevernija točka je stjenoviti rt Kosaća, a najzapadnija niski rt Plitvac. Najviši vrh je Štandarac (226 m) na sredini otoka.

Osim klisurastih sjevernih padina, najveći dio otoka je zarastao tvrdolisnom makijom i to je na Jadranu najsjeverniji zimzeleni otok mediteranskog izgleda. Danas je nenastanjen, a u sjeverozapadnoj uvali Sv.Grgur ima ruševnih zgrada i lučko pristanište Porat. Ranije se na otoku kopao boksit, a u novije doba je taj otok iznajmljen kao lovište jelena lopatara.

Od 1948. pa do 1988. godine je na njemu bio kazneno-popravni dom za žene.

 

Vrh stranice

COPYRIGHT © DK 2010.